23. travanj 2018

Država daje godišnje desetak milijuna kuna za dijasporu- HRT-u!

U Hrvatskoj, ali i u drugim državama se često raspravlja o potrebi javne televizije i načinu financiranja iste. Iako bi se dalo raspravljati o potrebi javne televizije u današnjem društvu i načinu financiranja iste, najveći problem je u tome kako se troši novac koji se dobije od građana. Te što država daje HRT-u godišnje desetke milijuna kuna.

Hrvatska radiotelevizija je u velikoj prednosti nad svim ostalim nacionalnim i lokalnim televizijskim postajama u Hrvatskoj zbog financiranja od pretplate. Prema Zakonu o HRT-u iznos mjesečne pristojbe je 1,5 posto prosječne mjesečne neto plaće u Republici Hrvatskoj.

Građani i poduzetnici plaćanjem pristojbe plaćaju i HAVC i niz lokalnih i neprofitnih medija. Na stranicama HRT-a također piše kako se više od dvije trećine iznosa pristojbe koristi za proizvodnju HRT-ovih programa.

Hrvatska radiotelevizija emitira programske sadržaje na pet nacionalnih televizijskih programa (HRT – HTV 1, HRT – HTV 2, HRT – HTV 3 i HRT – HTV 4, HRT- HTV5). Također i ukupno 12 radijskih programa (tri nacionalna radijska programa: HRT – HR 1, HRT – HR 2 i HRT – HR 3, međunarodni radijski program HRT – Glas Hrvatske te osam regionalnih radijskih programa: HRT – Radio Dubrovnik, HRT – Radio Knin, HRT – Radio Osijek, HRT – Radio Pula, HRT – Radio Rijeka, HRT – Radio Sljeme, HRT – Radio Split, HRT – Radio Zadar).

Prošle godine s HRT-a su odgovorili Večernjem listu kako je tada HRT imao 1,222.547 obveznika plaćanja pristojbe. Obveznici su imali ukupno 1,408.547 prijamnika.  Mjesečni prihod od pristojbe iznosio je približno sto milijuna kuna, dok je godišnji prihod 1,2 milijarde kuna. U izvješćima o poslovanju broj prihoda od pristojbe iznosi uglavnom oko 1,2 milijardi kuna.

Država financira program HRT-a za dijasporu

Prihodi od pristojbi čine više od 85% prihoda HRT-a. No, ni to HRT-u nije bilo dovoljno za financiranje radijskog programa Glasa Hrvatske. Programa namijenjenog dijaspori. Tako je 2013. godine potpisan ugovor između tadašnjeg premijera Zorana Milanovića i glavnog ravnatelja HRT-a Gorana Radmana po kojem je dogovoreno da će Državni ured za Hrvate iz Republike Hrvatske financirati radijsku emisiju i satelitski program u Sjevernoj Americi. Godišnji ukupan iznos koji se davao od 2013. godine do 2017. godine bio je 13.300.000 kuna po godini. Na temelju toga HRT je za financiranje svog programa od države dobio 66 milijuna i 500 tisuća kuna. Iako je svrha HRT-a proizvodnja programa od javnog interesa za što se i plaća pristojba, ipak je program za dijasporu financirala država.

Trošak sufinanciranja HRT-ovog programa iznosio je velik dio rashoda Državnog ureda za Hrvate iz Republike Hrvatske. Ukupni rashodi su se u 2014. i 2015. godini kretali otprilike oko 51 milijuna kuna. Što znači da je više od petine proračuna namijenjenog za Hrvate u dijaspori otišlo na HRT.

No, ni to nije bilo dovoljno ja je tako potpisan i novi ugovor za razdoblje od 2018. godine do kraja 2022. godine između Vlade RH i HRT-a. Po novom ugovoru definirano je da će za programske sadržaje za dijasporu (među njima i novi program HRT5) godišnje biti izdvajan minimalan iznos od 10,8 milijuna kuna. Što za navedeno razdoblje iznosi minimalno 54 milijuna kuna. Zanimljivo je da i se ugovor predviđa kako će prihodi od pristojbe 2022. godine iznositi skoro 1.347.ooo.000 (milijardu tristo četrdeset sedam milijuna kuna). Što znači povećanje za skoro 150 milijuna kuna te da HRT itekako ima prostora za financirati svoje aktivnosti.

Inicijalni izvor podatakaHRT, Večernji list, Državna revizija
InstitucijaHRT, Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske
Procjenjeni iznos rastrošno
potrošenih javnih sredstava
66.500.000 kn
Težinski indeksZnačajno ali ne senzacionalno („Ma daj, majke ti…“)
Linkovi

Državna revizija- Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske

Ugovor HRT- Vlada RH 2013-2017

Ugovor HRT- Vlada RH 2018-2022

Večernji list