18. travanj 2018

Kazalište u Rijeci pokazuje svu tragediju financiranja hrvatske kulture

Financiranje hrvatske kulture predstavlja jedan od glavnih ideoloških prijepora u našem društvu. Najviše “prašine” podignulo je ukidanje financiranja određenih neprofitnih organizacija od strane prošle garniture Ministarstva kulture. Ali i neki drugi projekti i institucije su bile u fokusu javnosti.

Kultura zauzima izuzetno mali dio proračuna, no veliki problem predstavlja način financiranja. Tako se prije par godina spominjala i moguća komercijalizacija. Navodno su neki muzeji bili dotirani i s 90% proračunskih sredstava. Stoga se postavilo i pitanje održivosti takvog sustava.

Državna revizija je u svojim izvješćima od većih kulturnih institucija zadnji put analizirala HNK Rijeku. Kazalište u Rijeci je dobilo uvjetno mišljenje. No, ono što je zanimljivo je što izvješće dobro ilustrira način na koji se financira naša kultura.

Porazni financijski podaci kazališta

Kazalište tako ima 314 zaposlenika.  Posjetilo ih je 92 062 posjetitelja. Ukupni prihodi i primici su ostvareni u iznosu 50.850.745,00 kn, a rashodi i izdaci u iznosu 51.737.813,00 kn. Manjak prihoda i primitaka 2016. godine iznosio je
887.068,00 kn, što s prenesenim manjkom iz prethodnih godina u iznosu čini ukupan gubitak od 5.071.765,00 kn.

Vrijednosno najznačajniji prihodi se odnose na prihode iz proračuna Grada za financiranje redovne djelatnosti u iznosu 42.730.221,00 kn ili čak 84,0 % od ukupnih prihoda! Vrijednosno najznačajniji rashodi su ostvareni za rashode za zaposlene u iznosu 36.053.228,00 kn ili 69,7 % i materijalne rashode u iznosu 12.764.389,00 kn ili 24,7 % ukupno ostvarenih rashoda i izdataka. Tako gotovo svi troškovi su troškovi plaća i materijalnih rashoda.

Problema je bilo i kod popisa imovina i obveza, ugovorima o autorskim djelima. Također i s putnim troškovima. No, najzanimljivije je da je za skoro četvrtinu obveza rok plaćanja dobavljačima bio veći od 360 dana! Tako hrvatska kulturna institucija generira nelikvidnost i kod drugih dobavljača. Ukupni iznos neplaćenih računa više od godine dana bio je čak 2.111.370. kuna. Bez obzira što grad financira kazalište, samo kazalište je moralo dizati kredite kako bi pokrilo tekuće troškove!

Inicijalni izvor podatakaDržavna revizija
InstitucijaHNK Rijeka
Težinski indeksMinorno ali masovno („Ima toga…“)
Linkovi

Državna revizija




Komentar tjedna

Mi u Gradu Zagrebu, a i gradonačelnik Bandić, nikad ne brojimo tuđe pare. Iako imamo informaciju da je oko 30 milijuna dobio HNS, imamo i neke informacije o podjeli 60:40 posto. No mi u Gradu ne razmišljamo na taj način. Sigurni smo da možemo realizirati kvalitetno nacionalni stadion.

Olivera Majić / Zamjenica gradonačelnika Zagreba