10. travanj 2018

Hrvatska mora vratiti desetke milijuna kuna europskim institucijama zbog aljkavosti ili?

Sredstva iz europskih fondova su više od desetljeća bila glavni adut svih hrvatskih i europskih političara koji su uvjeravali javnost u to da će se pristupanje EU isplatiti Hrvatskoj. Obećavane su milijarde i preporod hrvatskog gospodarstva. O rezultatima bi se dalo pričati. Pogotovo o stupnju iskorištenosti fondova.

No, ono što je u zadnje vrijeme postao problem nije ni loša iskorištenost već traženje povrata novca od strane europskih institucija. Sve je više projekata financiranja iz europskih fondova s ozbiljnim pogreškama.

Crna knjiga je već na samom svom početku pisala o obnovi studentskim domova od strane Todorićevih tvrtki. Zbog te obnove ugrožena je gotovo cijela financijska konstrukcija obnove. Ovih dana je i službeno potvrđeno kako će se morati vratiti minimalno četvrtina novca. Moguće je da će i Hrvatska morati vratiti gotovo cijeli iznos sufinanciranja. Ukupan iznos sufinanciranja je 220 milijuna kuna. To znači da će Hrvatska minimalno vratiti 55 milijuna kuna.

Problem je bio u tome, kako smo već pisali, u izravnoj pogodbi između vodstva Studentskog centra i Todorićeve Projektgradnje. U izravnu pogodbu se išlo nakon što na vrijeme nisu dovršeni pokrenuti postupci javne nabave, koji su pokrenuti jer cijene i uvjeti koje su nudili izvođači nisu odgovarali SC-u.

Slučaj Studentskog Centra nije jedini slučaj kazni za Hrvatsku

Tako je na kraju prošle godine Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU utvrdila nepravilnosti u provedbi projekata izgradnje željezničkih pruga Dugo Selo – Križevci i Gradec – Sv. Ivan Žabno te je donijela odluku o financijskoj korekciji, odnosno umanjenju iznosa sufinanciranja EU.

Prema toj odluci sufinanciranje EU projekta Dugo Selo – Križevci umanjeno je za čak 5 posto te će zbog toga HŽ Infrastruktura ovaj posao morati platiti 62 milijuna više nego li je planirano. Projekt pruge Gradec – Sv. Ivan Žabno “kažnjen” je sa 0,41 posto korekcije i HŽ Infrastruktura će morati platiti nešto manje od 800 tisuća kuna.

Jutarnji list kako je ovo rezanje samo početak drugih rezanja visine sufinanciranje projekata od strane državne agencije. Krajem prošle godine djelatnici SAFU-a su počeli detaljno češljati sufinancirane projekte EU u Hrvatskim cestama, Hrvatskim željeznicama, Hrvatskim vodama. Pritom primjenjuju kriterije koji su daleko stroži od onih koje je propisala Europska komisija. Zbog toga postoji velika opasnost da državna agencija dobar dio troškova izgradnje prebaci na državni proračun.

Problemi s projektima utječu i na apsorpciju sredstava EU i kod drugih projekata. Osim toga, procjenjuje se kako to izravno utječe na apsorpciju sredstava EU. Osim što su donijete odluke za ova dva projekta, tada je u tijeku bio pregled dokumentacije za Zračnu luku Dubrovnik, obilaznicu Vodica te izgradnju cestovnog ulaza u Ploče.

Inicijalni izvor podatakaJutarnji list
InstitucijaZagrebačko sveučilište, HŽ infrastruktura
Procjenjeni iznos rastrošno
potrošenih javnih sredstava
55.000.000 kn
Težinski indeksVelika muljaža koju birači ne vole („Lopovi jedni!“)
Linkovi

Crna knjiga

Jutarnji list

Jutarnji list